Provjeri prije nego podijeliš dalje: Dezinformacije igraju na emocije

Dezinformacije najčešće određujemo kao netočne i namjerno kreirane informacije s ciljem obmane javnosti, nanošenja štete ili ostvarenja političkih i ekonomskih interesa. Pošteđeni ove pošasti nisu ni domene najosjetljivije po čovjeka, a to su prije svega prehrana i medicina, gdje su lažne informacije svakako najštetnije za pojedinca.

Koliko smo ih svjesni i kako se protiv njih boriti, bilo je pitanje panel rasprave "(Dez)informacije – kako prepoznati lažne vijesti?", održane tijekom konferencije Agrorocks u Osijeku.

21 fact-checking projekt za otpornost društva

Na panelu, koji je moderirao dr. sc. Tomislav Levak, Fact checking tutor, čulo se da trenutačno u svijetu postoji više od 440 registriranih fact-checking platformi, što pokazuje koliko je provjera informacija postala važna.

U koštac s dezinformacijama hvata se i Hrvatska, a kako je naveo Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije, uz pomoć sredstava Europske unije, uspostavljen je 21 fact-checking projekt financiran s 4,1 milijun eura.

"Ideja je bila da se fact checkeri povežu s akademijom, institutima, znanstvenom zajednicom i da se diverzificira područje interesa fact checka, da budu što specijaliziraniji, što uključeniji u temu", istaknuo je Popovac, naglasivši kako je namjera instruirati kulturu provjere činjenica među svima nama.

Među ovim projektima je i platforma FoodFacts - internetski sustav provjere točnosti informacija o hrani, na kojem zajednički rade Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i informacijski sustav Agroklub. Upravo je prehrana jedna od najosjetljivijih kategorija kada je riječ o dezinformacijama.

Mrkva ili rajčica - koja hrana poboljšava naš vid?

Mnogi danas olako prihvaćaju vijesti ili narativ, ne razmišljajući koliko je to činjenično i znanstveno i što iza pojedinih (dez)informacija stoji.

"Sijaset je lažnih predstavljanja proizvoda, reklama, lažnih narativa, difamiranja kompletnih grana prehrane, ima tu i naše endemske mitomanije, i nekih uvriježenih mitova koje prihvaćamo za činjenice. Većina mama i danas kaže djetetu jedi mrkvu, imat ćeš bolji vid, a što je baš dokazano kao dezinformacija", naveo je Popovac, pozivajući sve da konzultiraju fact checkere i provjere sumnjive informacije.

Teška borba protiv prehrambenih mitova

Prof. dr. sc. Ines Banjari, glavna urednica platforme Food Facts i stručnjakinja nutricionistica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, potvrdila je izazov s kojim se susreću.

"Ovo je jedan užasno težak zadatak. Boriti se protiv dezinformacija koje kruže o hrani i prehrani, kojih ima toliko da je prosječnoj osobi nemoguće ponekad utvrditi je li nešto točno ili netočno", kazala je prof. Banjari.

Platforma se bori i protiv tradicionalnih mišljenja koja opstaju unatoč znanstvenim istraživanjima koja ih pobijaju. Najčešći upiti i dezinformacije odnose se na aktualne teme, poput, primjerice detoks režima u pojedinim dijelovima godine, sigurnosti hrane i potencijalnih zdravstvenih učinaka.

Laka meta za emocije

Zašto su dezinformacije o hrani tako česte i opasne objasnila je Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

"Hrana je univerzalna tema, svi jedemo, svih nas se tiče" rekla je. Lažne vijesti o hrani najčešće su formulirane tako da pobuđuju jak sentiment, bilo da je to strah ("ako jedete ovu hranu, dobit ćete rak") ili nada ("produžit ćete život").

Mikrut Vunjak je upozorila da je nutricionizam izrazito složena znanost, a preporuke se mijenjaju u skladu s najnovijim znanstvenim postignućima, što u javnosti često stvara stav: ‘oni to ionako stalno mijenjaju’. Najopasnije je, smatra, segment kognitivne pristranosti (tzv. confirmation bias), gdje smo skloni vjerovati vijestima koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja. I moderator Levak se složio: "Ako vam izazove oduševljenje, strah, neku jaku emociju, posumnjajte u to."

Znanost u medije

Vedran Stapić, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske i direktor Agrokluba, domaćina konferencije te partnera u projektu Food Facts, naglasio je važnost postojanja fact-checking mehanizma.

"Sama činjenica da znamo da na domaćoj medijskoj sceni postoji netko tko će provjeriti nešto, mislim da radi jedan ozbiljan korektiv u čitavoj medijskoj industriji", rekao je Stapić.

Potreba za kvalitetnim informacijama je golema. Kroz projekt Food Facts planirali su blizu 200 sadržaja, no Stapić je priznao:"Nikada nismo bili u situaciji da nam nedostaje tema, nego u situaciji da ne možemo realizirati sve teme koje su došle na stol."

Ključ je u borbi protiv 'vrlo površnih informacija' na temelju kojih se donose odluke: "Trebamo znanost, trebamo nove spoznaje, koje će mediji jasno artikulirati prema javnosti."

Učiti i biti glasniji

Na pitanje moderatora što se još može učiniti, panelisti su ponudili kratke, jasne odgovore:

"Učiti", precizan je bio Popovac.

Profesorica Banjari je pozvala na preuzimanje priručnika koji je izrađen u sklopu projekta Food Facts, a koji "doslovce korak po korak" objašnjava kako se radi provjera činjenica.

Mikrut Vunjak je upozorila na to kako i stručnjaci formuliraju svoja izvješća u cilju izbjegavanja clickbait naslova. Prisjetila se slučaja gdje je iz korektnog izvješća HAPIH-a izvučen naslov "Hrvati jedu zagađenu hranu, nalazi inspekcije su dramatični", iako su, kako navodi, nalazi bili sve osim dramatični.

Vedran Stapić vidi potencijalni "lijek" u dvije točke: trajno dizanje razine medijske pismenosti i da "oni koji imaju što za reći, a pritom mislim na znanost, budu glasniji."

Samo kvalitetan izvor informacija i razvoj medijske pismenosti mogu dugoročno rezultirati promjenom, zaključeno je na panelu.